Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože povezana s genetikom, kožnom barijerom, imunitetom i mikrobiomom. Saznaj više o mogućim uzrocima i mehanizmima razvoja ovog kožnog oboljenja.
Njega atopične kože: vodič za atopičare
Written by Tea Crnjak
Atopijski dermatitis (AD) je kronična, nezarazna upalna bolest kože koja se može pojaviti kod dojenčadi, djece i odraslih, no u većini slučajeva javlja se u ranom djetinjstvu. Sam pojam govori da atopijski dermatitis nije samo kozmetički problem jer riječ “dermatitis” označava upalu kože, a riječ “atopijski” odnosi se na skupinu bolesti koje mogu imati nasljednu komponentu, poput sklonosti alergijskom rinitisu, konjunktivitisu, alergijama na hranu i astmi. Prema novijim definicijama, u taj spektar svrstava se i kronični alergijski dermatitis.
Više o atopiji pročitaj u blog objavi Atopijski dermatitis: simptomi i uzroci
Što se događa kod atopične kože?
Da bismo razumjeli njegu atopične kože, moramo razumjeti atopičnu kožu. Kod atopijskog dermatitisa postoje dva temeljna problema:
Narušena funkcija kožne barijere
Koža atopičara ima manjak kožnih lipida, specifičnih masnoća koje grade zaštitni film na površini kože i reguliraju prolaz tvari kroz nju. Zbog manjka lipida koža propušta više vode prema van, odnosno ima povećani transepidermalni gubitak vode (TEWL) te istovremeno više propušta alergene i iritanse prema unutra. Ako ne reagiramo, stvaramo začarani krug u kojem zbog suhoće i propusnosti kože dolazi do intenzivnijih reakcija, a te upalne reakcije na koži dodatno smanjuju funkciju kožne barijere.
Disregulacija imunološkog odgovora
Koža atopičara reagira pretjerano na podražaje koji kod zdravih osoba ne bi izazvali gotovo nikakvu reakciju. Ova imunološka preosjetljivost genetski je uvjetovana, ali može biti pojačana crijevnom disbiozom, stresom, hormonskim promjenama te okolišnim alergenima i iritansima. Na koži se tada javlja crvenilo, ponekad sitni mjehurići i krastice od češanja, a u kroničnoj fazi koža se ljušti i zadebljana je.
Svrbež je ipak najteži simptom, posebno kod djece jer se neprestano češu, osobito noću, što narušava san, apetit i cjelokupnu kvalitetu života. Češanjem se može dodatno oštetiti koža i otvoriti put sekundarnoj infekciji, najčešće zlatnim stafilokokom (Staphylococcus aureus).
Što pogoršava atopijski dermatitis?
Atopična koža iznimno je osjetljiva i može reagirati na niz vanjskih okidača pa treba obratiti pažnju na kvalitetu i uvjete svakodnevnog života.
| Odabir materijala, njega odjeće, posteljine i drugih tekstilnih proizvoda | Odjeća i posteljina od vune i sintetike kao što je poliester mehanički iritiraju kožu pa se preporučuje isključivo pamuk ili lan. Tekstil se pere blagim deterdžentima, a omekšivač se uopće ne koristi. Dodatno je važno ne sušiti robu na vanjskom zraku u vrijeme cvatnje biljaka, posebno ako su alergije kod atopičara prisutne i izražene. |
| Grinje i prašina | Iz dječje sobe treba ukloniti stare madrace, jastuke i pokrivače s perjem, plišane igračke iz kreveta i tapisone. Prostoriju je potrebno redovito provjetravati i brisati vlažnom krpom, a dodatne benefite možemo dobiti od pročišćivača zraka s HEPA filterom. Posteljinu mijenjamo barem jednom tjedno. |
| Toplina i znojenje | Pregrijan i suh zrak u prostoriji značajno pogoršava stanje kože. Atopičarima ne odgovara ni pretjerano znojenje. |
| Stres i infekcije |
I emocionalni i fizički stres, kao i svaka infekcija koja predstavlja stresni okidač za organizam, mogu izazvati pogoršanje simptoma atopije. Atopijski dermatitis jedna je od klinički najbolje dokumentiranih psihosomatskih bolesti. |
| Kućni ljubimci |
Ako žive unutar doma, važno ih je redovito prati, a kod atopičara s alergijom na dlaku i perje je bolje kada bi životinje bile odvojene od kućanstva. |
| Cigaretni dim |
Pušenje u prostoriji u kojoj boravi dijete s atopijom strogo je izbjegavati. |
| Održavanje duljine noktiju |
Dječji noktići trebaju biti kratki i glatki jer pri češanju ne bi smjeli dodatno ozljeđivati kožu. |
Tuširanje i kupanje kod atopijskog dermatitisa
Tuširanje je za atopičara i nužnost i potencijalni okidač i zato je važno kako se provodi.
Temperatura vode ne smije prelaziti 32–34 °C. Tuširanje treba trajati kratko, 5 do 10 minuta, a kupke treba izbjegavati. Tijekom kupanja se koriste uljne kupke ili nježne pjenice koje ne isušuju kožu. Nakon kupanja kožu treba nježno posušiti tapkanjem ručnikom - nikako trljanjem. Također je potrebno odmah nanijeti emolijens.
Pravilo tri minute
Emolijens je najučinkovitiji kada se nanese unutar tri minute od kupanja. U tom kratkom vremenskom prozoru, koža je još blago vlažna, a primjena emolijensa pomaže zadržati vlagu u koži i smanjuje transepidermalni gubitak vode.
Emolijentne kreme za atopijski dermatitis
Emolijensi su osnova svake terapije atopijskog dermatitisa. Njihova uloga je vlaženje kože, nadoknada manjka lipida, zaštita od prolaska alergena te smanjenje transepidermalnog gubitka vode. Emolijense treba nanositi redovito, najmanje dva puta dnevno na zahvaćena područja, a obvezno na cijelo tijelo nakon svakog kupanja.
Emolijensi dolaze u tri osnovna oblika.
- Masti imaju najveći udio ulja i djeluju okluzivno, ali su teži na koži pa ih koristimo za izrazito suha, ali manja područja na koži kada ih želimo zaštititi od vanjskih čimbenika (vjetar, hladnoća, voda)
- Kreme se lakše razmazuju, upijaju i mogu se koristiti svakodnevno na cijelom tijelu i većim zahvaćenim područjima. Symbiotic cream je primjer dobre emolijentne kreme za svakodnevnu njegu atopične kože
- Losioni su za neke primjereniji za tople periode godine ili lakše zahvaćenu kožu
Pravilno nanošenje emolijensa
Zlatno pravilo su čiste ruke. Željenu količinu emolijensa nanesemo na dlan, protrljamo ga između dlanova i kružnim pokretima nježno umasiramo u kožu. Na upaljena područja emolijens se ne masira nego se samo lagano nanese. Po potrebi, kod jako oštećene kože, koriste se špatulice za nanošenje krema.
Vlažni povoji kao terapija kod atopijskog dermatitisa
Vlažni povoji su učinkovita terapija u akutnim fazama atopijskog dermatitisa jer brzo smiruju svrbež i crvenilo, intenzivno vlaže kožu i ubrzavaju zacjeljivanje ekcema.
Na čisto zahvaćeno područje najprije se nanese Symbiotic krema, potom se sterilna gaza ili čista tetra pelena namoči fiziološkom otopinom, običnom prokuhanom i ohlađenom vodom ili posebno pripremljenim biljnim infuzom za obloge. Natopljena tkanina se stavi preko ekcema, pa se na to doda još jedna suha tkanina i sve se učvrsti zavojem u tubi kao što je Tubifast zavoj. Vlažni povoj drži se optimalno 8 do 10 sati. U videu na našem Instagram profilu možeš vidjeti kako napraviti vlažni povoj ili oblog, ako se ekcem nalazi na šakama ili licu.
Ljekovito bilje za vlažne povoje
Uz fiziološku otopinu, za namakanje gaze mogu se koristiti i biljni čajevi s dokazanim protuupalnim, umirujućim i regenerativnim djelovanjem na kožu.
Trputac (Plantago lanceolata, Plantago major)
Trputac sadrži aukubin, verbaskozid i sluz koji djeluju protuupalno, antibakterijski i umirujuće na nadraženu kožu. Tradicionalno se koristi za ubode, iritacije i ekceme. Za vlažne povoje priprema se jaki infuz (čaj) - 2 žlice suhog lista trputca prelije se s 250 ml kipuće vode, poklopi i ostavi da se namače 15 minuta, zatim se infuz procijedi i ohladi.
Sljez (Althaea officinalis)
Korijen sljeza je jako bogat sluzi koja kožu oblaže zaštitnim filmom, smanjuje iritacije i osjećaj peckanja. Korijen sljeza je bogat polisaharidima pa ga pripremamo kao hladni macerata. Žlica korijena sljeza potopi se u 250ml hladne vode i ostavi se nekoliko sati kako bi se sluz dobro ekstrahirala. Zbog prirode atopijskog dermatitisa, vodu iz slavine je najprije potrebno prokuhati pa ohladiti ili koristimo kupovnu vodu.
Kamilica (Matricaria chamomilla)
Kamilica ima visoki udio azulenskih spojeva koji inhibiraju upalne medijatore. Čaj od kamilice može se koristiti za vlažne povoje, ali uz napomenu - dio atopičara ima preosjetljivost na biljke porodice Asteraceae (kamilica, neven, stolisnik), pa je pri prvoj primjeni, ako alergije nisu dokumentirane, preporučljivo testirati na manjem području kože. U tom slučaju će poslužiti blog objava o Patch testu
Hrastova kora (Quercus robur)
Hrastova kora je bogata taninima koji djeluju adstrigentno, smanjuju propusnost tkiva, preveniraju sekundarne bakterijske infekcije i umiruju svrbež. Osobito je korisna u akutnim fazama ekcema ako dolazi do curenja tekućine iz ranica. U ovom slučaju pripremamo dekokt, odnosno žlicu usitnjene kore hrasta kuhamo u 500 ml vode 10-15 minuta, pa procijedimo i ohladimo.
Čajevi za vlažne povoje uvijek trebaju biti prohladni i pripravljeni od provjerenog biljnog materijala. Mogu se koristiti i hidrolati, ali je važno ne koristiti eterična ulja.
Leave a comment